"Ovo je mali korak za čoveka i ogroman za čovečanstvo." - Nil Armstrong, 20. jula 1969.
Postoje trenuci, nimalo retki, kada ljudska rasa uradi nešto zaista zadivljujuće i značajno. Dan Meseca je osmišljen u počast istorijskom trenutku kada smo po prvi put ostavili svoje stope u pesku našeg prvog (svemirskog) komšije.
Najboje je ne pridavati previše pažnje tome koliko je vremena prošlo otkad su poslednji posetioci bili tamo, i zato nema razloga umanjivati značaj ovog dana. Na kraju krajeva, pa zar postoji bolji razlog za lansiranje raketica i vatrometa u komšiluku, i oblačenja "svemirskog odela" od alu-folije i skafandera napravljenog od staklene kugle za ribice?!
Sa druge strane, možda neko više voli da postavi teleskop u dvorište? Ili da sa društvom sedi u krugu i zavija na Mesec?
Vodite računa koga sve zovete na današnju "mesečarsku" zabavu (ukoliko je pravite). Obavezno se među pozvanima nađe barem jedan samozvan da upropasti žurku insistiranjem na tome da je sve to lažno, a da domaćin u stvari sprema lažne hotdogove i hamburgere i služi lažno pivo u nekom filmskom studiju (51?) usred pustinje u Nevadi.
Svetlost našeg prvog nebeskog suseda ima veći uticaj nego što mislimo.
Mi, Zemljani, možemo zahvaliti gravitacionoj sili Meseca za plime i oseke, između ostalog. Ali, šta ćemo sa mesečinom? Svetlost koja se odbija od površine Meseca utiče na živi svet na Zemlji, to nije nikakvo iznenađenje, ali nije svaki lunarni uticaj povezan sa zavijanjem vukova. Nekoliko primera suptilnog uticaja mesečine otkriva nam neke sasvim neočekivane načine na koje je Mesec oblikovao život na Zemlji.
Neke vrste životinja - posebno noćne - prilagodile su svoje aktivnosti vezane za lov ili parenje po mesećevoj svetlosti. Postoje životinje koje bolje vide noću ili pod mesečinom. Nasuprot tome, životinje koje su najčešće plen drugih, vrlo dobro znaju da biti viđen znači biti pojeden, i da je pametno sakriti se kada Mesec sija punim sjajem. Kao što utiče na odnos između lovaca i lovine, Mesec to radi i kada je u pitanju njihovo razmnožavanje. Na primer, neke vrste jazavaca više obeležavaju svoju teritoriju tokom mladog a manje tokom punog Meseca. Po jednom objašnjenju, to je tako zato što ritual parenja kod jazavaca traje dugo pa bi pod punim Mesecom oni tokom njega bili u opasnosti; zbog toga su oni mirniji tokom svetlijih a aktivniji tokom tamnijih noći. Iako mnogi faktori (poput vremenskih prilika i temperature vode) na njih utiču, primećeno je pojačano razmnožavanje nekih vrsta korala u vreme punog Meseca. Larve lavljih mrava u vreme punog Meseca kopaju veće rupe, zato što su insekti koje one love tada aktivniji. Određene vrste sova su takođe aktivnije pod punim Mesecom, ne samo u lovu već i prilikom parenja - tada su glasnije a šare na njihovom perju uočljivije potencijalnom partneru.
Nedavno je otkriveno da biljka ephedra foeminea (vlasac), koja raste u Sredozemlju i Kaliforniji, luči slatke sokove koji privlače oprašivače (insekte i ptice) tokom julskog punog Meseca. Istraživači još uvek nisu otkrili kako ta biljka "zna" da prati lunarni ciklus, ali istraživanja definitivno dokazuju postojanje veze. Sa druge strane, naučnici nikako da se slože oko toga da li je i oprašivanje povezano sa lunarnim ciklusom.
Naravno, i ljudi se oslanjaju na mesečinu. Tako je bilo sve dok nismo izmislili veštačku noćnu rasvetu, ali neke stvari se još uvek nisu u potpunosti promenile. Neki farmeri sade svoje useve po lunarnom rasporedu; još uvek bukti rasprava da li sadnja pod mesečinom ima bilo kakvog uticaja na useve. Čuveni "Farmerov Almanah" i dalje preporučuje sadnju po mesečini.
O mesečevom (lunar) uticaju na lujke (lunatics), naročito kada je pun, postoji bezbroj priča.
Zbog bliske povezanosti Meseca sa živim svetom na Zemlji, teško je razlučiti šta je sve od toga samo pod uticajem njegove svetlosti a šta pod uticajem drugih faktora. Kako god, njegov uticaj je nesporan - da nije, zar bi postojalo toliko pesama o Mesecu?
Vuk u mitologiji ima snažno simbolično značenje, bilo da mislimo na Fenrira koji će tokom Ragnaroka progutati svet, ili na osnivače Rimskog carstva Romula i Rema koje su odgajili vukovi. Vukovi su predmet brojnih snažno emotivnih umetničkih dela, nekada masovno popularnih "tri-vuka-i-mesec" majica (danas ih smatraju džiberlukom) kao i tema u raznim pesmama (više od bilo koje druge).
Čudovišna ili plemenita, ali nijedna druga životinja nije smatrana tako kontroverznom poput vuka. Pa opet, jedna stvar uvek ostaje konstantna: vukove obično prikazuju kako zavijaju na Mesec. Eto prilike da im se na današnji dan u tome pridružimo, u počast Divljini.
U mnogim zemljama vukove smatraju štetočinama koje napadaju stoku i kućne ljubimce, što je dovelo do prekomernog lova i ogromnih troškova održanja njihove populacije kako ne bi kao živa vrsta nestali. Vukovi su, zapravo, divne i veličanstvene životinje i predstavljaju bitan i životni deo eko-sistema na našoj planeti. Svake godine, 26. oktobar je dan posvećen upoznavanju sa ovim životinjama i prikupljanju sredstava za pomoć organizacijama koje se bave očuvanjem populacije vukova širom sveta.
Danas slobodno možete izaći iz kuće, pa arlauknuti jedan pozdrav onom Žutom Licu gore na nebesima. Ako vas neko pita da li ste u redu, samo recite da vežbate za Noć veštica. Možete to raditi sami i sa prijateljima, u svom dvorištu ili kraj vatre ispred šatora u šumi. Malo vežbanja primalnog krika nikome neće biti na odmet, a oslobađa iz čoveka daleko više od samo nekoliko decibela buke.
Metaforično, zavijanje na mesec zaista predstavlja oslobađanje od tradicionalnih i standardnih stega, baš kao i gledanje u nebo po mraku, što dalje od konvencionalnosti i veštačkih svetala civilizacije. Eto prilike da se oslobodite, uradite nešto ludo i neočekivano, dopustite onom divljem i iskonskom u vama da izađe u večernju šetnju.
U Srbiji ga ne zovemo nikako. Tada nam se uglavnom vrzmaju razni vukodlaci i vampiri po glavama, mada ima i nekih koji uporno laju na pun Mesec u podne. Za takve postoji posebno ime, koje nema veze sa punim Mesecom ali ima sa praznim glavama.
Nakon punih 38 godina ponovo pada pun Mesec 25. decembra, pa još na gregorijanski Božić (gle čuda...). Astronomi očekuju da bude najveći oko 6 sati izjutra - gde god vas zatekne na kugli Zemaljskoj u to doba, shodno lokalnoj vremenskoj zoni.
Super Moon - kada je pun Mesec astronomski najbliži Zemlji
Harvest Moon - kada je pun Mesec datumski najbliži jesenjoj ravnodnevnici
Blood Moon - kada je pun Mesec u potpunosti od Sunca zaklonjen Zemljinom senkom, tj. pomračenje punog Meseca
Sve to je moguće samo kada se Sunce, Zemlja (u sredini) i Mesec nađu na istoj liniji u istoj ravni (doduše, što je Mesec bliži Zemlji, to je tolerancija u odstupanju više moguća, a da razlika u efektu skoro ne postoji).
U Severnoj i Južnoj Americi potpuno pomračenje Meseca počinje uveče (nedelja 27. septembar), u Evropi i Africi tek posle ponoći (ponedeljak 28. septembar). Ostatak Konfuzne Lopte ovoga puta neće imati prilku da posmatra večerašnju totalnu eklipsu Lune.
Ukoliko vas zanima kada će i u kojoj meri pomračenje biti vidljivo iznad vaših glava, pogledajte donju sliku i proverite na sajtu TimeAndDate. Na osnovu vaše IP adrese ponudiće vam podatke za najbližu opservatoriju - u Srbiji je to Beograd - ali možete i sami, "ručno" da pokušate nešto preciznije pozicioniranje (ukoliko ste baš zapeli).
Kako Night People nemaju pametnija posla nakon ponoći, možete baciti pogled naviše između 02:11 i 03:23, kada počinje tj. završava se faza potpunog pomračenja Meseca (tzv. penumbralno počinje već u 00:11 a završava se u 05:22).
Naravno, kroz ove guste i dosadne oblake ćete moći da vidite pomračenje samo ukoliko imate X-ray eyes, a ako nemamo - onda ništa, Balkanska pomrčina.
Kao i obično.
We will shine all over you We will try to get thru Earth, Sun, Moon... (1987)